Knjiga Sira – Životopis posljednjeg Allahovog Poslanika autora prof. dr. Safveta Halilovića, redovnog profesora našega fakulteta, nakon engleskog prevedena je i na arapski jezik. Predgovor ovom arapskom izdanju napisao je reis-ulema dr. Husejn Kavazović, a publikovana je u izdanju El-Kalema, izdavačkog centra Islamske zajednice u BiH. Tim povodom, urednik El-Kalemovih izdanja i jedan od recenzenata knjige, dr. Mustafa Prljača,  napisao je kratak osvrt o značaju ovog prijevoda koji je naslovio: Bosanski “Poslanikov životopis” na arapskom: U nastavku možete pročitati navedeni tekst. 

Piše: dr. Mustafa Prljača

Bosanska/bošnjačka misao i kultura polahko ali sigurno prodire u arapsko jezičko područje u kom se pozicionira sve bolje. Od kako je BiH stekla svoju nezavisnost nekoliko ostvarenja njenih književnika našlo se na policama arapskih knjižara (Ilhamijin put u smrt Rešada Kadića, Kuvajt 1993.; Roman o Srebrenici Isnama Taljića, Kairo/Aleksandrija 2007.; Bio jednom jedan Nedžada Ibrišimovića, Kairo 2007; Žrtvovanje vuku Mirsada Sinanovića, Kairo 2010). Bio je to snažan prodor bosanske kulture u taj dio svijeta.

Potom je El-Kalem – izdavački centar Rijaseta Islamske zajednice u BiH načinio nekoliko izvanrednih koraka: na arapskom jeziku je objavio knjige dvojice naših istaknutih autora (Bošnjaci i izazovi modernosti Fikreta Karčića i Eseji od Bosne Enesa Karića), a potom i drugu knjigu Enesa Karića Crni tulipan-putopis hodočasnika iz Bosne (2010.) Sada se u njegovom izdanju pojavljuje još jedna knjiga na arapskom – rekli bismo, kuriozitet: Sira – Životopis posljednjeg Allahovog Poslanika (format: B5, 24 cm, 354 str.; povez tvrdi; ISBN 978-9958-23-462-0; do sada doživjela šest izdanja na bosanskom jeziku; prvo izdanje: 2007.), s predgovorom reisu-l-uleme dr. Huseina Kavazovića.

Knjigu je na arapski jezik prevela prof. dr. Hedir Abo El Nagah, profesorica anglistike na nekoliko univerziteta u svijetu (Kairo, Kanada, Medina). Ona je prevela englesko izdanje ove knjige, publikovano u izdanju izdavačke kuće Dar Al Salam iz Kaira (ISBN 978-977-717-215-8). Ova renomirana kuća je do sada izdala deset knjiga profesora Halilovića (četiri na arapskom, četiri na engleskom i dvije na njemačkom jeziku), a uskoroće mu izdati i jedanaestu – ovaj arapski prijevod njegove Sire!

Zašto mislimo da je ovo naš veliki korak?

Za razliku od svih do sada objavljenih knjiga naših autora na arapskom jeziku, ova knjiga uvaženog profesora hfz. Safveta Halilovića, dolazi iz područja islamistike i u nekom smislu predstavlja prekretnicu. Naime, do sada je islamistika uglavnom predstavljala jednosmjeran tok: iz arapskog, ili iz drugih jezika prelijevala se u bosanski, bez ijednog izuzetka, koliko nam je poznato, barem što se tiče arapskog jezika. Iako ni ova knjiga ne dolazi iz esencijalnog područja islama kao svjetopogleda i koncepta života, ona je neposredno povezana sa njim preko tretiranja poslanika Muhammeda, a.s., kao prijenosnika cjelokupnog islama. To bi mogao biti dobar početak, uljudno i dostojanstveno otvaranje arapskih vrata, i moglo bi značiti da je Bosna i Hercegovina stekla sposobnost da svjetsku islamsku intelektualnu baštinu može obogaćivati vlastitim prinosima u njenom temeljnom jeziku. Naime, postoji veliko mnoštvo autora, muslimanskih i nemuslimanskih, arapskih i nearapskih koji su napisali knjigu o životopisu poslanika Muhammeda, a.s. (samo na bosanskom jeziku tih životopisa ima više od deset i uglavnom su prevedeni sa drugih jezika), pa je objaviti novi životopis na arapskom jeziku pravi podvig.

Učešćima na mnogim islamskim konferencijama širom svijeta i susretima s brojnim islamskim učenjacima naši islamski učenjaci stekli su, čini se, povjerenje u vlastite kapacitete i oslobodili se kompleksa malog naroda. Ako je to doista tako, onda bismo u narednom periodu mogli svjedočiti većem prisustvu bosanskohercegovačke islamske misli širom muslimanskog, ali i zapadnjačkog svijeta, što bi trebalo polučiti iznimno pozitivne učinke i Bosni značajno podići ugled.

*       *      *

Naime, Bošnjaci – bosanskohercegovački muslimani – imaju jednu prednost u odnosu na druge muslimanske narode: na savremenu civilizaciju ne gledaju sastrane, ili sa margina, već žive u samom njenom središtu i u potpunosti osjećaju njeno bīlo i njenu narav. To znači da bolje od drugih osjećaju i njene prednosti i njene nedostatke, ali i potrebe. Istovremeno, baštine islam, čuvaju ga i njeguju kao dragocjenost i proučavaju ga s ljubavlju i odanošću u srcu. Nikada nisu odstupili od njegovog općeg toka i skliznuli u sektu, ili ga ideologizirali. Stoga njihovo razumijevanje islama ne samo da ima svoj legitimitet, već je i svojevrsni muslimanski odgovor na izazove ovoga vremena; odgovor muslimana iz „epicentra“ savremene civilizacije; vjerodostojan odgovor, potreban i Istoku i Zapadu, i muslimanima i nemuslimanima.

Dodatkom u naslovu koji sadrži ovo izdanje na arapskom – naime naslov doslovno glasi: „Vjerovjesnikov životopis u novom ruhu“, s podnaslovnom odrednicom: „Savremeno iščitavanje događaja iz Vjerovjesnikovog životopisa“ – kao da se željela akcentirati iznesena konstatacija.

(Preporod, br. 1019, 1. septembar 2017.)

Arhive